Dojilje često prekidaju dojenje, privremeno ili trajno, zbog terapije lijekovima, no gotovo uvijek bez stvarne potrebe. Idealno bi bilo u razdoblju dojenja ne uzimati nikakve lijekove, ali nekad je to neophodno. Tada riziku djelovanja lijeka na dijete treba suprotstaviti sljedeće: dokazane rizike uzimanja nadomjestaka za majčino mlijeko (od mogućih alergijskih reakcija do povećanog rizika za razvoj nekih bolesti), realnu mogućnost da dijete nakon privremenog prestanka dojenja ne želi prihvatiti dojku i opasnost da majka izdajanjem ne uspije zadržati potrebnu količinu mlijeka.

Više...

Imam preaktivnu štitnjaču - smijem li i dalje dojiti svoju bebu?

Poremećaj rada štitne žlijezde kada je njena funkcija preaktivna, poznat i kao hipertireoza ili Graveova bolest, ozbiljno je zdravstveno stanje. Bolesti štitnjače treba ozbiljno shvatiti budući da štitnjača kontrolira metoboličke procese u organizmu. Svaka dojilja koja ima neki poremećaj rada štitnjače, ili bolest štitnjače, treba biti pod liječničkim nadzorom, a bilo bi poželjno da je liječnik podržava u njezinoj želji da nastavi s dojenjem.

Više...

Dijabetes je jedan od najčešćih metaboličkih poremećaja današnjice. Hormon inzulin kojeg luči gušterača omogućuje da glukoza iz krvi uđe u stanice i mišićno tkivo gdje se pretvara u energiju. Bolest se pojavljuje u dva oblika : dijabetes tipa 1 (ako gušterača ne proizvodi dovoljnu količinu inzulina pa organizam ne uspijeva održavati normalnu razinu glukoze u krvi) ili dijabetes tipa 2 (ako periferno tkivo postaje neosjetljivo na djelovanje inzulina). Liječenje tih dvaju oblika bolesti je različito. Kod tipa 1 treba davati inzulin, uz odgovarajuću dijetu koja ne sadrži mnogo koncentriranog šećera (slatkiši, čokolada). Kod tipa 2 šećerne bolesti u pravilu je dovoljna dijeta, a daju se i lijekovi oralno, za sniženje razine glukoze.

Više...